Golf i “golfska strujanja” od početaka do danas

Cilj golfa je vrlo malu lopticu natjerati u još manju rupicu oružjem iznimno loše oblikovanim za postizanje tog cilja

Winston Churchill

  

Nakon godinu dana pilatesa, morala sam sebi priznati da zbog poslovnih obaveza zbog kojih često dođem kasno doma, nisam u stanju nastaviti s ovom rekreacijom. Nekada sam morala preskakati po nekoliko treninga, a onda se prvi trening nakon duge pauze pretvori u mučenje. Od uživanja nije puno ostalo pa sam na kraju odustala.

Uzevši u obzir svoju realnu poziciju, počela sam razmišljati o novom sportu.  najviše odgovarao mom karatkeru, Ono što je ostalo na papiru je da to mora biti sport kojim bih se mogla baviti bez presinga zbog mog posla, da treba biti u prirodnom okruženju, da previše ne trčim i ne skačem, da drugi ne ovise o meni, da vrijeme bavljenja sportom sama odredim i da na kraju ipak odgovara mom karakteru. Iz naslova vam je jasno gdje je grah pao 🙂

No, prije škole golfa za početnike, valja se informirati o pravilima što je lijepo opisano na stranicama Golf & Country cluba u Zagrebu.
A povijest golfa, njegovi počeci i razvoj su posebna priča, a priča ide ovako:

Istočna Škotska, 16. stoljeće, travnate   ravnice između pješčanih uzvisina i miris mora uz glasnu prepirku galebova.  Mladi ribar na povratku s obale polako korača, vjerojatno prema obližnjoj gostionici. Što je prirodnije nego zamisliti da u ruke uzima štap od naplavljenog drva, njime zamahuje i udara kameni oblutak? Igra i natjecateljski duh tjeraju ga da ponovno pokuša i vidi može li kamen potjerati preciznije i dalje. Kad se oblutak otkotrlja u udolinu u kojoj se ovce sakupljaju da se zaštite od vjetra, pojavljuje se i prva prepreka napredovanju ‘loptice’ – životinje su papcima probile tlo do pješčanog sloja, i ‘igrač’ se mora suočiti s razočaranjem koje traži nove pokušaje. Nije nam potrebno mnogo mašte da tu scenu pretvorimo u svakodnevnu igru kojom su se mladi ljudi zabavljali na povratku iz ribolova. Dodajmo tome i trenutak kad oblutak slučajno upada u zečju rupu – i možda imamo trenutak u kojem je izumljen golf.


Golf & country club u Zagrebu, photo by Luxury Living magazine

Povijest

Gradić u blizini kojega se smješta ova priča najvjerojatnije je Lieth. Tu igru vjerojatno nisu razvijali toliko ribari koliko pastiri, a neki zapisi sežu sve do 14 stoljeća. Povjesničari nailaze na prepreke istražujući podrijetlo ove igre, pa je vrlo zanimljivo da im je u utvrđivanju samih početaka pomogao zapis o jednoj bitki, a odmogla tadašnja britanska poprilična nesklonost umjetnosti. To je zapis o bitki iz 1513. godine u kojoj su tradicionalno borbeni Englezi teško porazili manje raspoložene Škote koji su na bojnom polju izgubili i kralja i vrh plemstva. Škoti se jednostavno nisu mogli nositi s izvježbanim engleskim strijelcima i već su pri prvom napadu pretrpjeli ogromne gubitke. Legenda kaže i zašto: navodno su škotski strijelci bili nevješti jer su previše igrali golf i zanemarili vježbanje gađanja i ratnu spremu. Zato je prvi pisani dokument koji spominje današnji golf zakon iz 1457., kojim škotski kralj James II. zabranjuje golf i ‘druge isprazne igre’ jer smetaju vježbama streličarstva. Činjenice ipak govore da se njegovi podanici nisu previše obazirali na zabranu, pa im 50 godina poslije više nije imao tko pisati zakone:).

S druge strane, kašnjenje britanske umjetnosti za onom na kontinentu razlog je što ne postoje usporedne slike te igre koje bi mogle riješiti nedoumice o vremenu njezina nastanka. Flamanske slike igre chole i vrlo slične nizozemske igre koja se zvala kolven, nemaju svoj ekvivalent u britanskom slikarstvu i ne može se ustvrditi je li riječ o igrama srodnim golfu.

Na škotskom dvoru, međutim, unatoč gubicima priča se nastavlja. Sigurno je da se lopticom igrao kralj James VI. prije negoli je kao James I. stupio na englesko prijestolje 1603. Njegova majka, škotska kraljica Mary, također je bila zaljubljenica u golf. Da je vodila okršaje sa svojom dvorjanicom Mary Seton znano je po tome što je jedan susret izgubila i potom poraz priznala predavanjem i danas poznate ogrlice. Crkva ju je osudila i zbog neprimjerenog izražavanja tuge, jer je igrala golf samo nekoliko dana poslije ubojstva njezina supruga lorda Darnleya 1567.

James IV., unuk škotskog kralja koji je službeno pokušao zabraniti golf i tijekom vladavine također sprječavao Škote da ga igraju, naposljetku je i sam preobraćen. Do 1502. pronađen je niz računa kojima su iz kraljevske riznice plaćene loptice, ali i oklade izgubljene u igri.

No bez obzira na točnost svih nagađanja o službenom početku, jedno je sigurno – igra se u svim svojim inačicama igrala u cijeloj Europi, od rimske igre paganica (prema legendi, za vrijeme Cezara igrala se savijenom palicom i kožnatom loptom, a zadatak je bio ugurati loptu u rupu u zemlji), preko francuske jeu de mail i nizozemske kolven ili kolf (koja je i uz očitu sličnost u imenu vjerojatno više utjecala na današnji hokej jer nije imala rupu), pa čak i do hrvatske inačice pod nazivom prasičkanje (u kojoj su štapom pokušavali ubaciti kamen u neku rupu). I drugo –  ipak su bez svake sumnje pioniri pravoga golfa bili Škoti.

Konačno, danas međunarodno priznata institucija koja kodificira pravila te igre, od 1754. pod nazivom Royal and Ancient Golf Club (RAGC), osnovana je 1552. u gradiću St. Andrews u Škotskoj.


Royal and Ancient Golf Club (RAGC), osnovan je 1552. u gradiću St. Andrews u Škotskoj

Razlog što se gradić ne spominje prije povjesničari vide u činjenici da je Njemački ocean (kako se tada nazivalo Sjeverno more) u vrijeme plime potpuno potapao područje oko St. Andrewsa, pa se ono tada nije ni moglo koristiti za igru. Međutim, upravo takvi, ranije naplavljeni tereni uz morsku obalu (tzv. linksovi) proširili su popularnost ovog sporta po cijelom svijetu, a Škoti nadahnuti strašću učili su druge kako u njoj uživati. Oni su na koncu odredili pravila, pribor i izgled terena za igru, pa zašto ne obnoviti nekoliko osnovnih informacija o tome (jer prema svim pokazateljima ni naš turizam se više ne opire karakterističnom zvuku udarene golf loptice).

Engleska riječ GOLF nastala je od škotske riječi GOUF što znači UDARAC. Golf je dakle igra u kojoj su suprotstavljeni igrač i igralište. Svaki igrač ima lopticu i komplet palica i bit je u tome da se loptica udarena palicom odvede od početnog područja (tee) do rupe (hole) i to što manjim brojem udaraca. Svi se udarci, bili uspješni ili ne, ubrajaju u rezultat, a ako se prekrši određeno pravilo onda se dodaju i kazneni bodovi odnosno udarci. U igri se igrači susreću s različitim preprekama na terenu, i fizičkim kao i onima psihičke naravi. Golf je igra koja zahtijeva preciznost, strpljenje, smirenost i strategijsko razmišljanje.

Pravo standardno golf igralište ima 18 polja i igrač ih mora proći određenim redom. Nerijetko to znači 5 – 7 km hoda. Ako imate nosača ili vas čeka električni automobilčić to se obavi za tren, ali draž ostaje u hodanju i uživanju u prirodi.

Područje oko jamice naziva se green, to je mjesto gdje je trava najgušća i visine 3 – 6 mm. Negdje u sredini greena se nalazi rupa promjera 10,8 cm i dubine 10-ak cm, a u nju je zabodena zastavica duljine oko 2m. Prostor između teeja i greena je trava visine 10 – 18mm i naziva se fairway. Fairway je obrubljen nešto višom i grubljom travom i taj prostor nazivamo rough (po mogućnosti se izbjegava jer je zbog visine trave igra otežana). I to je to, vrijeme je za početni zamah.

Svako polje ima svoj PAR (Professional Average Result – prosječni profesionalni rezlutat) što znači da profesionalnom igraču treba toliko udaraca za odigravanje koliki je PAR tog polja.
Standardni PAR  igrališta za golf od 18 polja je 72.
S obzirom na PAR postoje i nazivi pojedinih postignutih rezultata na poljima:
Birdie – jedan udarac ispod PAR-a
Eagle – dva udarca ispod PAR-a
Bogey – jedan udarac iznad PAR-a
Double Bogey – dva udarca iznad PAR-a
Hole in one – polje odigrano samo jednim udarcem

Metal woods

Naravno, za sve vrste terena postoje točno određene palice, pa su dobro opremljeni golferi u torbi nosili i više od 20 različitih modela. Američka golfska udruga ograničila je 1. siječnja 1938. broj palica na 14, a škotski Kraljevski i drevni klub (RAGC) odredbu je potvrdio sljedeće godine. Odluka o ograničenju broja palica donesena je zbog “vraćanja individualnosti udarcima i povećanja igračke vještine”.

Tako danas garnituru suvremenih palica čine driver i dva wooda, te ironi obično označeni brojevima od 3 do 9. Slijede pitching wedge i sand iron, i na posljednjem mjestu putter. Od doba kad su se palice izrađivale od američkog oraha (hikorija), zbilo se mnogo promjena, od kojih je svakako najvažnija uvođenje čelika, međutim ostao je tradicionalni naziv wood. Gotovo svi današnji woodovi izrađeni su od metala i nose neobično ime metal woods. Palice s glavama od čelika ili titanija lakše opraštaju loše izvedene udarce, a glave se sve češće izrađuju i od ugljičnih ili grafitnih vlakana koja osvajaju tržište svojom elastičnošću i raznolikošću boja. Ironi su tradicionalno rukom kovane oštrice ili postrano otežane glave od lijevanog željeza s većom udarnom površinom. Golfer će izvesti početne udarce driverom i woodom, iz pijeska se izvlačiti sand ironom, wedgevima (klinovima) podizati lopticu visoko i kratko, a sve završiti na tzv. greenu i koristeći se putterom zakotrljati lopticu prema cilju – jamici označenoj zastavicom ili pinom.

Ako se tada iz publike začuje uzvik: “Birdie!”…to je jako dobro!

 

Pogoditi pticu u letu

Izraz birdie skovan je 1899. u Atlantic City Country Club-u u New Jerseyu. Navodno su jednog dana tri legendarna golfera, William Poultney Smith, njegov brat Ab Smith  i George Crump zajedno igrali kada je Crump prvim udarcem – pogodio pticu u letu!

Nakon toga drugim se potezom približio rupi na samo nekoliko centimetara i poentirao jednim udarcem manje nego što je prosjek (PAR) za tu rupu. Braća Smith su usklinula da je “igrala ptica”, i od tog dana  izraz se usmenom predajom učvrstio u službenoj upotrebi. Na pravom igralištu s 18 rupa savršena runda bila bi uz 18 birdieja (to bi značilo završiti igru s 54 udarca, umjesto s prosječnih 72). U povijesti profesionalnog golfa nikada nitko to nije uspio…

 

Tekuća jezgra

Gotovo neuništive loptice u današnjem golfu prava su mala znanost. Dovoljno je reći da su dosad najsavršenije loptice imale tekuću jezgru zaokruženu specijalnim namotajima u kućištu od sintetičkog materijala balate, a da ni to nije bilo dovoljno dobro! Danas su zamijenjene još sofisticiranijim lopticama koje u središtu imaju gumenu jezgru omotanu dodatnim gumenim nitima (koje omogućuju još bolji nadzor leta) i koja se nalazi u omotaču od termoplastične smole, tzv. surlyna. Toliko su tvrde i trajne da se njihovu površinu ne može ni zarezati.

Inače, svima znana karakteristična udubljenja (tzv. dimple) koja loptici za golf daju prepoznatljiv izgled zapravo se odavno primjenjuju u konstrukciji jer poboljšavaju aerodinamička svojstva i produžuju let.

Golf u Hrvatskoj potječe iz 1927. godine kada je u Zagrebu osnovan golferski klub Zagreb. U zagrebačkom perivoju Maksimiru izgrađeno je 1931. godine golfsko igralište s devet polja. Nakon 2. svjetskog rata pa do 1991. u Hrvatskoj nije bilo  nikakvih golfskih aktivnosti.1992. osnovan je Hrvatski golfski savez (već nakon tri mjeseca primljen je u EGA – Europski golf savez) i obnovljeno staro igralište na Brijunima. Prvi «pravi» teren s 18 polja u Hrvatskoj je izgrađen kod Krašića, otvoren 1999. godine i otad nosi naziv Dolina Kardinala.


Golf & country club u Zagrebu, photo by Luxury Living magazine

Follow, like & share
0
No Comments Yet

Comments are closed

After work lifestyle blog

Pratite me / Follow me:

Oglas